![](https://gambuuze.ug/wp-content/uploads/2019/12/Muwanga-1024x684.png)
Bya URN
Omwaka 2019 ogugenda okukomekerezebwa ku Lwokubiri wiiki ejja, palamenti ya Uganda yakkiriza gavumenti okwewola obutabalika [trillion], 6.15 okusinziira ku alipoota eraga emirimu egikoleddwa omwaka guno. Ku zino kuliko obuwumbi 768, ezeewolebwa okuva mu Islamic Development Bank[IDB] nga zino zaali zakukozesebwa okukola oluguudo lwa Rwekunye-Apac-Lira-Acholibur. Obuwumbi 402.5 nazo zeewolebwa okuva mu IDB nga zino zaali zakukozesebwa okukola oluguudo lwa Muyembe-Nakapiripirit. Obuwumbi 18.29 , zewolebwa okuva mu Export-Import Bank of India n’obuwumbi 54.okuva mu African Development Bank [AfDB] nga zino zaateekebwa mu Uganda Development Bank Limited (UDBL). Essente endala ezeewoleddwa omwaka guno era kubaddeko akatabalika kamu n’obuwumbi 39, nga zino gavumenti yazeewolera kampuni ya FINASI/Roko Construction SPV Limited, okuzimba eddwaliro ely’ekikugu e Lubowa mu disitulikiti y’e Wakiso. Obuwumbi obulala 380 zeewolebwa okuva mu bitongole eby’enjawulo mu ggwanga nga zino zakukozesebwa minisitule y’ebyokwerinda ku bintu eby’enjawulo ebitaalagibwa, ssaako n’obuwumbi 731.8 obwewolebwa okuva mu International Development Association ne World Bank Group nga zino zaali zakukozesebwa ku mirimu egy’enjawulo mu ministule ye’byobulamu n’ebyenjigiriza.
Ebiteeso ebisaba okwewola kuno bikolwako akakiiko ka palamenti akakola ku by’enfuna akakulirwa omubaka wa Nakaseke eyamambuka, Syda Bbumba. Ng’awaayo alipoota ye eri sipiika wa palamenti Rebecca Alitwala Kadaga, Ssaababalirizi w’ebitabo bya gavumenti John Muwanga yategeeza nti emisinde Uganda kweyewolera gyeraliikiriza kubanga gyongedde ku mabanja Uganda g’erina nga kati gayimiridde ku bitundu 41 ku by’obugagga bya Uganda byonna. Mu 2017, Uganda yali ebanjibwa obutabalika 33 n’obuwumbi 99. Wetwogerera kati, Uganda ebanjibwa obutabalika obusukka mu 41.